Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1976. (Pécs, 1976)

ÖSSZEFOGLALÓK - Mohács város története (Szintézis a tanulmányok alapján: Szita László) Ford. Szerb-horvát nyelvre: Josip Kovacic

SAZETAK Studije i dokumenti za povijest grada Mohaca od 1526. do 1944. Urednik: László Szita 450-godisnjica mohacke bitke inspirirala je urednika „Zavicajne povijesti Baranje", kao i njegove suradnike da „godisnjak arhiva" posvete prikazu povijesti Mohaca — grada s velikom prosloscu. O bici su vec objelodanjeni bibliotekarski spisi. Po ovima se datiralo opadanje zemlje. Bez sumnje je da je krvava bitka u interferenciji s krizom akutne feudalne anarhije. Sudbina zemlje nam je poznata. No nije nimalo manje zanimljiv zadatak da se istraze razni aspekti same regije na cijem su se terenu, odnosno neposrednoj okolici, odvijali tragicni dogadaji. Na ravno da analiticke napore nismo vezali uz ratnu povijest vec uz istrazivanje ekonomskih, drustvenih i kulturno-historijskih tema. Madarska je neminovno podlegla udarcima stranih zavojevaca uslijed kriza sto neposredno prethode mohackoj tragediji, kao i onih sto za njom slijede. U povodu godisnjice mohacke bitke smatramo za shodno da prikazemo zilavi zivot grada nakon bitke, njegovo ponovo dizanje i regeneraciju u vrijeme feudalizma i kapitalistáké epohe. Zbog toga smo, kao i u ranijim svescima arhivski koncipiranih izdanja „Zavicajne povijesti Baranje", veliki prostor posvetili publiciranju dokumenata. Ovim sveskom nasih studija s jedne strane zeiimo uvelicati jubilej, a s druge strane doprinijeti izradi historijske sinteze grada Mohaca, tj. tezimo izradi njegove monografije. Ovaj svezak studija, koji je podijeljen na sedam poglavlja, sadrzi slijedece radove: Előd Vass: ..Turski izvori za povijest grada Mohaca u doba osvajanja". Studija se dijeli na dva glavna dijela: nesto vise od jedne trecine zahvaca glavne i znacajnije konture mohacke povijesti s obzirom na demografske, ekonomske i etnografske momente, s osobitim osvrtom na nastojanja turskog drustvenog uredenja, te na formiranje njegove ekonomske baze. U ovom dijelu dolaze do izrazaja radovi velikih ranijih domacih historicara (Karácsony, Thury, Velics, Kammerer itd), a uz njih donosi misli koje izvlaci iz objavljenih sultanskih odredbi sto se odnose na mohacki turski sandzak i na sam grad Mohac, kao i dokumente iz napisa turskih historicara, kad se ti napisi odnose na Mohac. Drugi dio studije predstavlja publiciranje dokumenata: objavljene su dva dokumenta sto se cuvaju u beckoj Nacionalnoj biblioteci, a isti zasluzuju da budu objavljeni ne samo zbog specijalne uloge u pitanju Mohaca vec i stoga sto im pripada istaknuto mjesto s obzirom na citavu zemlju. Pet dokumenata izlazi na svjetlo, u radu Előda Vassa, iz fundusa istanbulskog arhiva. Autor u prijevodu objavljuje sedam naredbi: a) iz 1542. godine — o popisu poreza po glavi (s obzirom na Mohac i njegovu okolicu); b) popis desetine oko 1547. godine, prema gradskim cetvrtima, s imenima stanovnika u tim cetvrtima, te s napomenom o gospodarskim i obrtnickim objektima, kao i privrednom sektoru onog tko biva oporezovan, uz naznaku o ubranoj desetini; c) popis desetine oko 1556. godine postavljen na slicnu osnovu kakvu smo vidjeli u prethodnom popisu; d) popis desetine iz 1580. godine; e) popis desetine iz 1591. godine; f) popis desetine iz 1613. godine; f) da bi osvijetlio turski porezni sistem, autor objavljuje jedan sultanski dekret, izdan pred popis desetine oko 1547. godine. Svaki popis sadrzi prezimena i imena oporezovanih i time nam pruza mogucnost da od-