VJESNIK 1. (ZAGREB, 1925.)
Strana - 75
75 Taj zapis ili bilješka, koja stoji obično na donjemu kraju povelje s desne (koji put i lijeve) strane, glasila je u prvo vrijeme (posebice god. 1364.) ovako: „Ad perpetuam rei memoriam. NosLodovicus rex prefatus, universis declaramus, quod ubi in regno nostro Bozne innumerabilis multitudo hereticorum et paterenorum pululasset in errorem fidei ortodoxe, ad extirpandumque de ipso regno nostro eosdem ex una parte nos personaliter instaurato valido exercitu proficiscebamur, ex altera vero parte venerabilem in Christo patrem, dominum Nicolaum, archiepiscopum Strigoniensem, nostrum cancellarium, penes quern utrumque par sigilli nostri autentici habebatur, et virum magnificum dominum Nicolaum palatinum cum ceteris prelatis, baronibus et regni proceribus in Vzuram destinaremus, quidam familiäres ipsius domini archiepiscopi pro custodia deputati, utrumque par dicti sigilli nostri preconcepta malicia subtraxerunt. Nos itaque precaventes, ne ex huiusmodi sigilli nostri deperdicione regnicolis nostris in eorum iuribus successive periculum possit imminere, sigillum novum in duobus paribus fecimus pro nobis sculpi, quod ad omnia privilégia nostra ac condam domini Karoli regis, patris nostri, sub priori sigillo eiusdem tempore sue coronacionis sculpto et demum per eundem eo, quod sub ipso plurime infidelitates perpetrate extiterunt reperte, permactato, ac sub alio sigillo ipsius in partibus Transalpinis casualiter deperdito confecta, iuxta dicta tria eigilla decrevimus fore apponendum. Ad quecunque vero privilégia paterna, dictis prioribus suis sigillis consignata, que per eundem patrem nostrum per sigilla eiusdem posteriora, vel per nos cum sigillo nostro premisso deperdito confirmata non haberentur, et ad ipsa privilégia ipsum novum sigillum nostrum non appenderetur, vel quecunque patentes littere nostre et paterne non confirmarentur, ea privilégia et littere sicut per sundem patrem nostrum fuerunt revocata et annullata, sic et nos ipsas seu ipsa commisimus viribus caritura, nullamque roboris obtentura firmitatem. Inter que presens Privilegium nostrum omni suspicione destitutum et omnia in eo superius contenta et expressa (pro prefatis fratribus heremitis) dicti sigilli nostri novi, dupplicis et autentici appensione innovamus et perpetuo confirmants, salvis iuribus alienis. Datum per manus (eiusdem domini Nicolai archiepiscopi, cancellarii nostri, tertio calendas Junii, anno domini M° CCC° LX° quarto, regni autem nostri XX 0 tertio".) 70 ) Ovaj zapis (bilješka) glasio je ovako god. 1364. i 1365.; poslije je u glavnom ostao isti, samo su se promijenila neka mjesta prema promijenjenim prilikama. Tako n. pr. u zapisu od 31. ožujka 1370., koji je pridan privilegiju za grad Bihać od 29. kolovoza 1358., stoji sprijeda pred imenom ostrogonskoga nadbiskupa Nikole riječ „quondam" jer on bijaše tada već mrtav; tako isto zapisan je na kraju zapisa mjesto pokojnoga nadbiskupa i kancelara tadanji vesprimski biskup Ladislav, kancelar kraljičin i vicekancelar kraljevskoga dvora 71 ). Sačuvao se je lijep broj kraljevskih povelja od god. 1350—1363., kojima su 1364. i daljih godina pridani ovakovi zapisi ili bilješke o naknadnom ovjerovljenju 72 ). Kad su poslije pojedini kaptoli ovakove 70 ) Ovaj formular za tu bilješku nalazi se pripisan na privilegiju kralja Ljudevita I. s.a pavlinski samostan u Dubici, koji je izdan 21. ožujka 1363. Thalloczy et Horvath, Cod. dipl. comit. Dubicza, Orbâsz et Szana, str. 76—79. i 79—82. Riječi u zagradama tiču se samo samostana u Dubici; u drugim poveljama za druge nadarenike stoji drugačije. «) Ibidem, str. 57—58. 7 2) Smičiklas, Codex dipl. reg. Cr. XII., str. 79-80., 126., 144.; XIII. str. 64., 68., 89., 92., 195., 205., 218., 278., 279., 358—359., 363—364., 409—410. etc.
